Izbor novih naslova
Novi roman Marina Koščeca „U potrazi za početkom kruga“ kompleksna je priča o odnosu muškarca i žene. Knjiga je puna duboke introspektivnosti i britkih ironičnih uvida. Posebnu draž romana su brojni epizodni likovi koji su počesto simboli nekih naših osobnih zabluda.
U knjizi „Tko vlada svijetom?“ svjetski poznati intelektualac Noam Chomsky bespoštedno analizira ulogu američkih elita u svjetskim sukobima. Uočava kako se sve više oslobađaju demokratskih ograničenja moći kojom raspolažu.
Josip Mlakić je svojim najnovijim romanom „Bezdan“ do sada najdublje uronio u poetsku riječ. Izrazito nježan govori o vremenima nakon rata u nekom gradu na granici kroz odnose između dva muškarca i dvije žene progovara.
„Doboši noći“ Miljenka Jergovića ujedno su i roman i studija o jednom vremenu i jednom čovjeku, ali nadasve o jednoj izgubljenoj epohi. Josip Gubernik, glavni junak, maleni, suhonjavi austrougarski šumar i činovnik, postaje jedini mogući pisac jer on okom drugoga vidi i bilježi sve oko sebe, a njegovi dnevnički zapisi postaju dokument koji natkriljuje ne samo njega već i generacije.
Knjiga Slavenke Drakulić „Mileva Einstein, teorija tuge“ romansirana je biografija supruge jednog najvećih svjetskih genija Alberta Einsteina, Mileve Einstein, rođene Marić. Priča je to o neuspjelom braku punim depresije, ali i o ženi koja je i sama mogla postati velika matematičarka.
„Sjećanje šume“ Damira Karakaša kratki je roman poetskog tempa, knjiga o jednom neobičnom odrastanju pod sjenom misterija koji se krije u samom tijelu. Knjiga u kojoj se natječu strah i volja, dodiruje trauma, humor i poezija. Knjiga s ruba šume, posve karakaševska, uvrnuta u svojoj logici, točna i tečna, pomaknuta i razumljiva, knjiga koja može u svijet.
Knjiga „Oko za oko: globalna povijest zločina i kazne“ Mitchela P. Rotha istražuje kako i zašto određene postupke kažnjavamo a druge ne, te koliko su kazne djelotvorne u preodgoju počinitelja i zadovoljavanju pravde.
U zbirci priča „Emet i druge priče“ Ivana Šojat istražuje tanku granicu između poganskog i kršćanskog, znanstvenog i onostranog. U prozi pune horror atmosfere zadiru u najdublje zakutke naše podsvijesti.
Kardinal Tomaš Špidlik je u knjizi „Mali biseri crkvenih otaca“ sabrao 40 citata crkvenih otaca. Na temelju njih je sastavio kratka razmatranja u kojima tumači njihove misli približavajući ih suvremenom čovjeku.
U intrigantnoj povijesnoj raspravi „Kmet, fiškal, hajduk“ povjesničar Višeslav Aralica propituje razvoj hrvatskog identiteta. Zahvaća razdoblje od vrhunaca hrvatskog seljačkog pokreta do kraja NDH.
Vladimir Velebit u svojoj autobiografiji „Moj život“ donosi svoj više nego zanimljiv život. Ova intenzivna memoarska proza približuje nam odnose autora s Josipom Brozom Titom, Milovanom Đilasom, a govori i o mnogim događajima koji su obilježili suvremenu povijest ovih prostora.
„Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e“ Gordana Akrapa istražuje arhive tajnih policija iz naslova i navode o kardinalu Stepincu u njima. Ovaj naslov nam donosi jedan manje poznati uvid u djelovanje Stepinca i Katoličke crkve u Hrvatskoj.